°C 2

Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko

11.02.2021.

Redakcija

Svake godine, 10. veljače, vjernici s osobitom radošću u srcu slave spomendan hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa, kardinala i mučenika. Rodio se 8. svibnja 1898. kao seljački sin, peto od osmero djece Josipa i Barbare Penić u Brezariću kraj Krašića, u prekrasnom jaskanskom kraju, zvanom "kolijevka biskupa" i "dolina kardinala". Djetinjstvo je proveo u zavičaju, pučku školu završio u Krašiću, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu. U I. svjetskom ratu služio je kao potporučnik, a 1918, nakon zarobljavanja na talijanskoj bojišnici, poslan je kao dobrovoljac u Solun. Bogosloviju je upisao 1924. u Zagrebu, doktorirao na Gregorijani u Rimu, a za svećenika je zaređen 1930. Zagrebački nadbiskup koadjutor postao je 1934, a metropolit i predsjednik Biskupske konferencije 1937. U zagrebačkim predgrađima osnivao je mnoge župe i gradio crkve, obnavljao katolička društva i podupirao rad Katoličke akcije. Svoj pastoralni program sažeo je u 4 točke: sloboda Crkve, vjernost Kristu, podlaganje volji Božjoj, potpuno darivanje braći. U svim nastupima raskrinkavao je komunistički i nacistički materijalizam i ateizam te prikupljao podatke i svjedočenja o stradanjima Hrvata pod beogradskim režimom, o čemu je izvještavao međunarodnu javnost. Zalagao se za ljudska prava, prosvjedovao protiv zlosilja velikosrpskog režima i pozvao narod da glasa za HSS i Vladka Mačeka.

Pozdravio je proglašenje NDH i zahtijevao da vlasti u temelje nove države ugrade Božji zakon i zapovijedi, ali je već u svibnju 1941. osudio progone građana druge vjere, nacije, ideologije ili političkih opredjeljenja. Prosvjedovao je kod ustaških vlasti protiv odmazdi, prisilnog prekrštavanja i logora u Jasenovcu (24. II. 1943). Sudjelovao je u organiziranju skrbi za 7 tisuća ratne siročadi te pomagao brojnim Srbima i Židovima u izbjegavanju progona. Po župama zagrebačke nadbiskupije smjestio je slovenske svećenike koje su iz njihovih župa protjerali nacisti.

Nakon rata prosvjedovao je protiv ubijanja, nasilja, odmazdi i otimačine imovine od strane komunističkih zlotvora. Odbio je inicijativu Titovih vlasti za odvajanje Katoličke crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice. Uhićen je 18. rujna 1946. te izveden pred Vrhovni sud pod optužbom za suradnju s okupatorom i kvislinškim vlastima, kao i zbog "pokrštavanja" Srba. Iako je obrana opovrgnula optužbe uz više pokušaja svjedočenja Srba i Židova u njegovu korist, proglašen je krivim i 11. listopada 1946. osuđen na 16 godina zatvora, 5 godina gubitka građanskih prava i zapljenu imovine. Nakon pritiska svjetske javnosti, vlasti su ga 1951. iz zatvora u Lepoglavi internirale u župni dvor u Krašiću.

Papa Pio XII. imenovao ga je 1952. kardinalom, ali nije otišao u Rim jer je postojala opasnost da će mu zabraniti povratak u Hrvatsku. Nadbiskupijom je upravljao i kao zatočenik sve dok se nije teško razbolio. Preminuo je u Krašiću na današnji dan, 10. veljače 1960. Komunistička vlast je dopustila da se svečana zadušnica i pogreb obave 13. veljače 1960. u zagrebačkoj katedrali. Njegov grob odmah je postao mjestom obilaska mnoštva vjernika.

Alojzijevo mučeništvo, hrabrost i postojana vjera u Krista Gospodina učinili su ga glasovitim u cijelom svijetu. Montiranu sudsku presudu poništio je Hrvatski sabor 1992. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženikom 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici pred mnoštvom vjernika.

Blaženi Alojzije zaštitnik je Hrvatske, Zagreba, progonjenih ljudi, zatvorenika i bolesnika te mnogih naselja, učilišta, župa, crkava, kapela i ustanova u svijetu i diljem hrvatskih krajeva (Krašić – osnovna škola, Bestovje, Novaki i Rakitje kod Svete Nedelje, Velika Gorica, Sop kod Rugvice, Cugovec kod Gradeca, Zagreb – Trnjanska Savica, Brezovica kod Zagreba, Mirkovci kod Vinkovaca, Slavonski Brod 10, Požeška biskupija, Virovitica – Milanovac, Koprivnica, Marija Bistrica – crkva na otvorenom, Hrašćica kod Varaždina, Ivanovec kod Čakovca, Novska, Kutinska Slatina kod Kutine, Budaševo kod Siska, Karlovac – vojna kapelanija, Duga Resa, Ogulin – Kučinić Selo, Škropeti kod Karojbe, Zadar – Bili Brig, Srima kod Vodica, Orašje, Buna kod Mostara, Salzburg, München, Köln, Esslingen, Göteborg, Chicago, Canberra).

Jaskanski kraj s pravom se ponosi nazivom "kolijevka biskupa" i "dolina kardinala". Posebno se dičimo s današnjim zaštitnikom, blaženim Alojzijem Stepincem, koji je u Jastrebarskom dekanatu i rođen (Brezarić) i preminuo (Krašić). Blaženik je cijeloga života bio vezan ljubavlju uz svoj zavičaj.

U svojoj knjizi "Blaženi Alojzije Stepinac i grad Jastrebarsko", objavljenoj 2008, Juraj Batelja pored ostalog piše:

"Tijekom svoje mladosti više je puta prolazio svojim rodnim krajem. U odnosu na grad Jastrebarsko znakovita su njegova hodočašća u crkvu Majke Božje Karmelske, gdje je njegova majka Barbara učinila zavjet "da će tri put na tjedan postiti i moliti" na nakanu da Alojzije Viktor postane svećenik…

Blaženi Alojzije Stepinac i grad Jastrebarsko povezani su činjenicom da je bl. Alojzije rodom iz jaskanskoga kraja, da on i grad i njegovu okolicu naziva "moj dragi rodni kraj", a u Jastrebarskom je predvodio slavlje euharistijskog kongresa 12. i 13. kolovoza 1939. i podijelio sakrament potvrde djeci Doma ratne siročadi 25. srpnja 1943, ali i drugim pohodima. Sakrament potvrde podijelio je i u župnoj crkvi sv. Nikole 5. kolovoza 1945, kada je krizmao 299 župljana.

Kao zagrebački nadbiskup pohodio je svaku župu jaskanskoga dekanata, podjeljivao sakramente, naviještao Božju riječ, tješio obespravljeni narod i pohađao svećeničke obitelji. Osobito drag gost bio je u obitelji svećenika i poslije biskupa Dragutina Nežića."

Nino Škrabe
Ogranak Matice hrvatske u Jastrebarskom

(foto: Euharistijski kongres u Jastrebarskom 1939.)

Galerija slika

Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko Blaženi Alojzije Stepinac i Jastrebarsko