Pečat jaskanske obrtne zadruge iz druge polovice 19. stoljeća

Svojim zahvalnim položajem između dva trgovinska središta, Zagreba i Karlovca, na putu prema obali Jadranskog mora, Jastrebarsko je od rana razvijalo trgovačke i zanatske djelatnosti. Povelja iz 1257. godine, srebrna bula ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV., najstariji je i krunski dokument koji stanovnicima ovog bogatog i plodnog područja između ostalog daje ekonomske slobode, koje su kroz stoljeća prizvale brojne zanatlije i naselile ovaj kraj vještim rukama. Nakon ukidanja cehova 1872. u Hrvatskoj su osnivane obrtne zadruge, koje su okupljale više različitih obrta, za razliku od cehova.

To je vidljivo na pečatu Obrtne zadruge u Jastrebarskom, koja je osnovana odmah nakon ukinuća cehova. Uvećani grafički prikaz otiska pečata prikazuje brojene simbole, svojevrsne logotipove obrta koji su djelovali zadružno. Vidimo tako simbol prekriženih ključeva (bravar), bačvu (bačvar), kotač (kolar), čizmu (postolar i opančar) i drugo. U donjem dijelu kruga nalazi se vrč (pehar, mazana), simbol gostioničara i  vinske trgovine, jake grane jaskanskog gospodarstva. Izgradnjom željeznice Zagreb Karlovac godine  1865., koja je prošla i kroz Jastrebarsko, otvorile su se dodatne mogućnosti za trgovanje i transport, a putnici kočija koje su putovale starom cestom, odmor i okrjepu od višednevnog putovanja nalazili su u Jastrebarskom, koje je smještaj nudilo u hotelu i svratištu Falkner u centru grada.

O ranoj ugostiteljskoj djelatnosti u Jastrebarskom svjedoči i jedan zapis koji kaže kako je u kovačnici grofa Erdődyja 23. kolovoza 1774. izbio požar koji se proširio na okolne kuće i gostionice, što govori o postojanju gostionica u ta davna vremena.