Program popularizacije znanstvene baštine jaskanskog kraja "Od Tomaša do Tome"

U petak, 20. veljače u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom u Glazbenoj školi Jastrebarsko održana je večer sjećanja na Tomu Vinšćaka. Bilo je to prvo događanje u sklopu novog programa jaskanske Matice, "Od Tomaša do Tome", kojem je cilj očuvanje znanstvene baštine jaskanskog kraja.

Tomaš Mikloušić (rođen i umro u Jastrebarskom, 1767 – 1833) bio je kajkavski pisac, kulturni djelatnik, enciklopedist i prosvjetitelj, profesor zagrebačke Arhigimnazije i dugogodišnji "plebanuš stenjevečki i jaskanski", pisac latinske školske gramatike, nakladnik kajkavskih drama, kalendara i spisa o gospodarstvu i kućnim lijekovima, sakupljač narodnih umotvorina, pjesama i poslovica, prevoditelj, književni i kulturni povjesničar te pučki enciklopedist.

Dr. sc. Tomo Vinšćak (Braslovje, 1951 – Zagreb, 2013), renomirani etnolog i antropolog, profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, djetinjstvo i mladost proveo je u Jastrebarskom gdje je završio i osnovnu školu. U Zagrebu je završio srednju školu te 1980. diplomirao etnologiju i indologiju na Filozofskom fakultetu. Ubrzo nakon diplome zaposlio se na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta. Magistrirao je 1985. temom "Transhumantni stočari između primorja i Velebita", a doktorirao 1997. disertacijom "Vjerovanja o drveću u Hrvata u kontekstu slavističkih istraživanja".

U svojem znanstvenom radu Tomo Vinšćak se bavio temama iz područja nacionalne i opće etnologije, ponajviše etnologijom i antropologijom religije. Bio je sudionik i organizator brojnih ekspedicija (pored ostalog u Nepal i Tibet koji su ostali njegova trajna inspiracija, dok je Velebit u koji je često odlazio nazivao "hrvatskim Olimpom"), vrsni terenski istraživač, organizator i voditelj mnogih istraživanja i projekata, autor knjiga, brojnih znanstvenih i stručnih članaka, suradnik i urednik mnogih časopisa, autor izvrsnih dokumentarnih filmova, sudionik važnih znanstvenih skupova i kongresa u zemlji i inozemstvu. Više od trideset godina s radošću je prenosio svoje znanje studentima etnologije i kulturne antropologije kao predavač, voditelj terenske nastave i mentor. Bio je član Matice hrvatske (od 2011. pročelnik Matičinog Odjela za etnologiju i arheologiju), član, predsjednik i tajnik Hrvatskog etnološkog društva, pokretač i urednik časopisa "Studia etnologica Croatica", od 2011. pročelnik Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, a od 2012. prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta.

Na ovom programu održanom u čast i u sjećanje na Tomu Vinšćaka okupio se velik broj Jaskanaca i njegovih gostiju, a o njegovom radu, životu i djelu govorili su njegovi kolege, suradnici i prijatelji.

Doktorica znanosti i etnologinja Olgica Vlašić Cikojević prisjetila se suradnje s profesorom Vinšćakom te pročitala pjesmu koju je napisala njemu u čast. Dr. sc. Jelka Vince Pallua govorila je o dvadeset godina koje je provela s profesorom Vinšćakom na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Znanstvenici i etnolozi dr. sc. Tibor Komar i dr. sc. Marijana Belaj urednici su zbornika "Mit, vjerovanje i prostor: znanstveno-stručni zbornik radova posvećen Tomi Vinšćaku, znanstveniku, istraživaču i prijatelju s krova svijeta" (uz Suzanu Marjanić i Ivanu Radovani Podrug), a u Jastrebarskom su govorili o sadržaju zbornika te o svojoj suradnji i prijateljstvu s profesorom Vinšćakom.

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, doktor znanosti, etnolog, kolega i prijatelj Tome Vinšćaka sjetio se njihovih zajedničkih "pustolovina" po Velebitu te naglasio: "Važno je da se zavičaj sjeća svojih ljudi. Prevažno! Bez toga vrijeme čini svoje... Tomo je bio etnolog čvrsto povezan sa zemljom. Trudio se da postane dio onih koje je proučavao. Zanimalo ga je kako ljudi proživljavaju svoju vjeru, svoj svjetonazor. O svojoj Jaski je uvijek pričao s ushitom i ljubavlju. Sa zanosom i srećom pričao mi je kako je veliki Ljubo Babić, rodom Jaskanac, na osnivanju Matice hrvatske u Jaski 1971. imao oči pune suza od sreće i ganuća... Tomo je čovjek koji se nikada nije znao, niti mogao naljutiti. To može samo dobar čovjek, a dobrih ljudi se uvijek treba sjećati."

Književnik, publicist i dramatičar Nino Škrabe, veliki prijatelj Tome Vinšćaka iz njegovih jaskanskih dana, govorio je o Tomi kao nogometašu, vatrogascu, planinaru i odličnom glumcu, ali i kao najstarijem od sedmero braće i sestara Vinšćak od kojih su svi ostavili i još uvijek ostavljaju trag u jaskanskoj kulturi i društvenom životu. Nino Škrabe je između ostalog rekao: "Tomi je Jaska bila baza, oaza, način i smisao života. Odrastao je u jaskanskom zavičajnom muzeju uz njegovog osnivača i tadašnjeg voditelja Ivice Škrabea te uz bliskog prijatelja Mirka Škrabea, tamo je bio "inventar". Gdje god je bio, Tomo je bio omiljen i najbolji. Živio je Jasku i Jaska ga ne smije zaboraviti." Profesor Škrabe posebno je pozdravio prisutne predstavnike obitelji Vinšćak – Tominog sina Maksa, brata Milivoja, sestre Ljubicu i Nevenku, nećakinju Sanju i nećaka Ivana te se prisjetio Tominih braće i sestara koji više nisu s nama – Josipa Paka i Milice.

Glumci Kazališta Škrabe i članovi jaskanskog ogranka Matice hrvatske Jana Valečić i Filip Grgas pročitali su emotivna pisma sjećanja na Tomu Vinšćaka koja su za ovu priliku poslale Tomina studentica Josipa Prpa iz Drniša te njegova kolegica i jedna od urednica zbornika objavljenog 2024. njemu u čast Suzana Marjanić (doktorica znanosti s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu). Pročitane su i mnoge lijepe poruke posvećene Tomi Vinšćaku koje su organizatori dobili od njegovih kolega i prijatelja koji ovom prilikom nisu mogli doći u Jasku, između ostalog i poruka Lidije Bajuk, doktorice znanosti, etnologinje, hrvatske pjesnikinje i kantautorice čiji je Tomo Vinšćak bio kolega i prijatelj.

Mladi etnolog Leon Vlašić, ujedno i glumac Kazališta Škrabe te član jaskanske Matice hrvatske, sudjelovao je programu u dvije uloge. Kao gajdaš i pjevač izveo je na slavonskim dudama skladbe "Grana Javora", "Udaranje u sare" i "Drmeš" Pave Špoljarića, a održao je i kratko izlaganje o etnolozima koji su kroz povijest istraživali i pisali o jaskanskom kraju.

U glazbenom dijelu programa nastupili su trombonisti i akademski glazbenici Marin Cvitanović i Andrija Tolić, a izveli su prvi stavak "Figarovog pira" Wolfganga Amadeusa Mozarta. Gradsko pjevačko društvo "Javor" ove sezone slavi svoj 150. rođendan, a u programu je pod ravnanjem maestra Marina Cvitanovića izvelo tri pjesme – "Signore delle cime" Giuseppea De Marzija, "Popevke sem slagal" Vlaha Paljetka i Dragutina Domjanića te "Milost" ("Amazing Grace") Johna Newtona.

Kroz program su vodile članica Predsjedništva jaskanskog ogranka Matice hrvatske Maja Žalac i predsjednica ogranka Klementina Škrabe koja je između ostalog rekla: "Programom "Od Tomaša do Tome" želja nam je povezati život i djelo dva znamenita Jaskanca – Tomaša Mikloušića i Tome Vinšćaka. Želimo sadašnje generacije, posebno učenike i studente, upoznati sa značenjem njihova djelovanja, ali i djelovanjem ostalih znanstvenika koji su živjeli u jaskanskome kraju između Tomaševog i Tominog doba".

U organizaciji programa pomogla je Matica hrvatska na čelu s predsjednikom Damirom Zorićem, a organizatori zahvaljuju i Matičarima iz Središnjice na pomoći i suradnji – Jeleni Gazivodi, Mati Knezoviću i Tihomiru Nimčeviću. Ton-majstor programa bio je Leon Narančić, snimatelj i fotograf Matija Grgas (Mat Photography), za cvijeće se pobrinuo Cvjetni atelier Dijana, a kod pripreme druženja za sve prisutne nakon programa pomogao je OPG Tomičak. Tehničku podršku pružili su Renata Janušić (Glazbena škola Jastrebarsko), Ivan Zoretić i Fran Hrvoj, a program je održan uz potporu Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog.

Foto: Matija Grgas – Mat Photography